31.5.2017. Autor: Željko Marušić

Sustav Start-Stop smanjuje potrošnju goriva, ali bolje ga je isključiti, zbog ovog razloga

Automatsko gašenje motora pri kraćim zaustavljanjima prekida hlađenje i podmazivanje te izaziva lokalna pregrijavanja i toplinski šok, a najviše šteti turbopunjaču

Sve više novih automobila opremljeno je sustavom Start-Stop, za automatsko gašenje motora pri kraćem stajanju (na semaforu, u koloni...) i ponovno paljenje. Kod auta s klasičnim mjenjačem motor se automatski gasi u praznom hodu, otpuštanjem papučice spojke, a pali ponovnim pritiskanjem. S automatskim mjenjačem auto, uz otpuštenu papučicu gasa, ide lagano naprijed, pa za zaustavljanje treba pritisnuti kočnicu. To je i signal za gašenje motora, a otpuštanjem papučice motor se automatski pali.

Logika je jasna: gašenjem motora prestaje potrošnja goriva i emisija štetnih plinova. Sustav Start-stop posebice koristi u velikim gužvama te doprinosi štednji goriva i smanjenju zagađenja. Ali, postoji i druga strana medalje, zbog koje svakom vozaču savjetujemo isključivanje tog sustava u normalnoj vožnji. Problem je u motoru, kojemu naprosto 'nije zdravo' učestalo gašenje i paljenje. Usto se svakim paljenjem ubrizgava dodatna količina goriva, čime se uvelike poništavaju efekti štednje.

U motoru se visoke temperature razvijaju lokalno, a vršne vrijednosti umanjuje i prigušuje hlađenje i podmazivanje. Gašenjem motora zaustavlja se pogon crpki, prestaje podmazivanje i hlađenje, pa 'zarobljena' toplina oslobođena izgaranjem izaziva nekontrolirana lokalna pregrijavanja. To je posebice štetno za turbopunjač, kojim su u pravilu opremljeni suvremeni motori, dizelski i benzinski, sa sustavom Start-Stop. 

Turbinska strana turbopunjača kod dizelskih motora zagrijava se do 950, a kod benzinaca i više od 1000 Celzijevih stupnjeva.  Gašenjem motora trenutačno se zaustavlja protok ulja, koje služi za podmazivanje i hlađenje. Ulje koje ostaje zarobljeno u uljnim kanalima u turbopunjaču trenutačno izgori (karbonizira). Nakon toga se protok ulja otežava, u težem slučaju i blokira, a toplinski šokovi mogu izazvati krivljenje vratila. Na forumima sve se češće piše o problema s turbopunjačima izazvanih sustavom Start-Stop, a na globalnoj se razini, zasad, problem 'stavlja pod tepih'. Preveliki su interesi u pitanju, jer je ekologija u funkciji krupnog kapitala i politike.

Premda će sljedećom generacijom motora to biti (uglavnom) riješeno, jer će sustav Start-Stop biti povezan s programiranim elektromotornim pogonom pumpi za rashladnu tekućinu i ulje za podmazivanje (uz bitno povećanje cijene), zasad to nije slučaj. A i stalno gašenje-paljenje maltretira elektropokretač, akumulator i cijeli motor (svako je gašenje-paljenje svojevrstan toplinski i mehanički šok), premda su bitni sklopovi zbog toga ojačani.

Dakle, sve što 'uštedite' na potrošnji goriva, a radi se zbilja o kapima, zasjenjuje se slojevitom štetom. Utjecaj na ekologiju, u normalnim uvjetima je zanemariv, pa dok je god to zakonski dopušteno, savjetujemo vam isključiti sustav Start-Stop. Višestruko je isplativo, jer se time povećava pouzdanost i trajnost motora. Motor daleko više 'voli' rad u leru, nego uzastopno gašenje i paljenje.

Prvi poluautomatski sustavi Start-Stop ugrađivali su se 1980-ih u Volkswagen Santanu, Audi 100 i Fiat Regatu. Vozač je gasio motor u praznom hodu pritiskom na gumb, a motor bi se sam palio, pritiskanjem gasa. Prvi automatski sustav, kakvi se danas koriste, kao predstavio je 1994. konceptni Volkswagen Golf Ecomatic. Serijska je ugradnja počela 2000-ih, pod nazivima: Blue EFFICIENCY (Mercedes-Benz), BlueMotion (Volkswagen), EfficientDynamics (BMW), Ultra (Audi) GreenLine (Škodi), Ecomotive (Seat), ECOnetic (Ford), ecoFLEX (Opel), e-HDi (PSA), DRIVe (Volvo), i-stop (Mazda)...






Cindrić



Vulkal gume