2.5.2017. Autor: Matko Jović

Svjetlosni sustavi: jučer, danas, sutra (1)

Farovi su napredovali brže od mehanike, a počelo je običnom žaruljom

Svjetlosna tehnologija u vozilima posljednjih godina se ubrzano razvija pa se klasične halogene žarulje sve češće zamjenjuju xenon ili led svjetlima, a na vidiku su i nova laserska svijetla. No, krenimo redom...

Thomas Alva Edison konstruirao je prvu žarulju sa žarnom niti još 1879. godine i to je do danas ostao najmasovniji izvor umjetnog svjetla. Kako funkcionira žarulja sa žarnom niti? Žarna nit u klasičnim žaruljama (najčešće wolframska) predstavlja veliki otpor prolasku struje pri čemu se jako zagrijava i isijava svjetlost. 

Na ovom principu rade klasična, halogena rasvjetna tijela čija je žarulja ispunjena halogenim plinom koji je kemijski neaktivna atmosfera unutar staklene kapice žarulje. Razne izvedbe poput H1, H4 i H7, često zbunjuju kupce, a u biti se radi o vrlo jednostavnom objašnjenju. 

H stoji za halogeni plin, što služi kao kemijski neaktivna atmosfera unutar staklene kapice žarulje. Samim time, nedostatak kisika i kemijski neaktivan plin sprečavaju oksidaciju žarne niti od wolframa i time produljuju njen vijek trajanja. Brojka 1,4 ili 7 oznake su tlaka pod kojim se halogeni plin nalazi u žarulji. 

Plin pod većim tlakom znači gušću atmosferu i bolju zaštitu žarne niti od izgaranja, kao i bolju toplinsku zaštitu vanjskih dijelova žarulje i fara. Unatoč tome što su se žarulje vremenom usavršavale i davale sve više svjetla s manje utrošene energije, takva tehnologija ima svoje limite pa su se prije nešto više od 20 godina u automobile (za glavna svjetla) počela ugrađivati xenon rasvjetna tijela koja su davala dvostruko više svjetla koje je k tome bilo i kvalitetnije, odnosno bliže danjem svjetlu. 





Cindrić



Vulkal gume