Autoforum.hr

greška

Tuna - 26 February 2012 09:26 PM

živorad - 24 February 2012 04:39 PM

AAAAAAAAAA, zabagovalo mi nešto, izbrisao mi se gotov posto, moram ispočetka, ne mogu sada, kasnije ću

@markom - nije da ja branim nissan, njihova trenutna politika je po meni promašaj (možda se njima isplati, ali je iz ugla ljubitelja glupava), ali nemoj ih spajati previše sa renaultom. jesu oni spojena firma, međutim, i dalje daleko od toga da su isti i da ih treba u sitoj rečenici spominjati prečesto. napisah u obrisanom (??????) textu baš da kod mene na primeri postoji plastični deo na bravi koji se okrene i može da se stavi ključ u skrivenu bravu. kod mikre sa bluetoothom - isto - ona ima sklopljen ključ koji se koristi samo u vanrednim situacijama. kod renaulta - ništa jer ima karticu samo

Moji Megane i Laguna imaju skriveni ključ u kartici…

od koje godine???? video sam tih laguna i megane kartica koje su bukvalno kartice, ko kreditne, nema ništa u njima.

hgzg - 26 February 2012 11:44 AM

...igru sa “čudnim” rezervnim kotačem počeo je Porsche u 928, gdje se rezervi kotač manjih dimenzija nalazi u automobilu, ali da bi ga stavili na vozilo morate ga napumpati električnom pumpom koja se nalazi u vozilu. Potom se nadovezao Audi u 100-tki C3 (1983-1990) gdje su “jako uštedili na težini” takvim kotačem. Točno je da se statistički dobra guma buši jednom u 7-10 godina. Ali istovremeno sam svjedok da se u jednom danu (dulji put) mogu probušiti i 3 gume. Stanje RH prometnica dodatan je razlog za oprez, rupetine, tračnice i slično vrebaju sa svakog koraka. Dovoljan je trenutak nepažnje da se guma ošteti na način da ne pomaže set za krpanje.
Osobno vozim dva automobila “bez rezervnog kotača”, jer imam LPG spremnik. Vozim tvornički set za krpanje guma + sprejeve za krpanje guma kupljene u after market izvedbi. Ipak određena bojazan postoji kada se maknem van grada. Dodatni problem stvara činjenica kako danas postoji više standarda broja i razmaka vijaka + različiti promjeri glavčina. Širine kotača i različite ET neću ni spominjati, tako da nije sigurno pouzdati se u to da će na putu “naići netko” tko će “posuditi kotač”. Automobili 4x4 uglavnom ne trpe različite dimenzije kotača. Baš nedavno bio sam svjedokom kada je jedna vozačica “čekala” 3-4 sata (na staroj cesti koja vodi sa mora u ZG) jer se guma rasjekla na putu. Bila je nedjelja, pa ni lokalna policija ili vulkazineri-mehaničari nisu znali/htjeli pomoći. Jednostavno iz ZG bio je donešen drugi kotač. Radio se o Audi A3 (koji nije quattro pa može straga praktički svaki kotač ) čijih je 5x112mm čest gost na cestama…

Argumenti da se rezervni kotač isprazni “sam od sebe” ili da je “opasno” mjenjati kotač na cesti ne drže mi vodu, premda sam poznavao lika koji je poginuo zato što je mjenjao kotač. O pokojnicima sve najbolje, ali način i mjesto gdje se odlučio za promjenu ........ kreten. Uvijek se može napraviti još 100-200 metara na praznoj gumi da se pronađe mjesto gdje se zamjena može napraviti sigurno. A i svi smo zaboravili da se trokut (van grada) treba odnjeti bar 100-200 metara iza zaustavljenog automobila.

PS. popisu “glupih novotarija” pod točkom 24. dodajem i instrumente smještene u sredinu automobila. Prvom MINI-ju to opraštam (radi jeftine konverzije lijevi/desni volan), ali “čuda” kao Twingo, Yaris, te razne Nissane i ostatk ekipe…...... bez

PS.2 u prilog raspravi dodajem još (vrućeg) ulja na vatru. Sjećate li se “drame” kada je 2011. godine HR redakcija jedne poznate tiskovine ostvarila “rekordno nisku potrošnju goriva” od 3 litre i nekoliko kapi na 100 km sa Passatom 1.6 TDI? Svi su bili u euforiji, ali su zaboravili gotovo dvostruko bolji rezultat ostvaren pred više od 20 godina. Naravno uvijeti nisu bili potpuno usporedivi (automobil nije bio 100% serijski), ali bilo je fer isto spomenuti! Evo link:

http://www.avto-magazin.si/avtomobilski-testi/audi-100-avant-tdi/

...nadam se da nemate previše problema sa jezikom naših susjeda. Inače i pred 30 godina automobili su “mogli malo trošiti”. Negdje u osobnoj arhivi imam članak iz 1982 pa budem postavio link:

u ‘drevnim vremenima’ i jeste poreklo male potrošnje dizela. međutim, onda je to bilo na račun snage i puževih performansi.
o kakvom setu za krpljenje pričaš, zar nemaju ta 2 tvoja audija fabrički rezervni točak (koji si izbacio) a ne set za krpljenje?
što se tiče instrumenata u sredini, mnogi auto konzervativci kukaju zbog toga, za to naravno ima osnova i ja se sa time slažem u većini slučajeva jer ništa gluplje od instrumenata u sredini koji zahtevaju pomeranje glave u stranu. ipak, nije uvek tako, kod mene na primeri je idealna pozicija instrumenata na sredini i svi koji su mislili da to nije praktično i kukali, tek kada su seli na vozačku poziciju pojeli su gvna i priznali da je pozicija idealna. ‘trik’ je u tome da instrumenti stoje u dubini ispred šoferke i pregledni su maltene bez pomeranja pogleda s puta. u klasičnoj varijanti ispred to nije slučaj. naravno, varijante poput minija i još nekih su katastrofa jer vozač mora da skreće glavu u stranu i na dole.

...“u drevnim vremenima” (čitaj 1989)... pa 10 sekundi do 100 km/h i 200 km/h nije baš toliko sporo ni danas za kanturinu od 4,80 m? I razvijanje snage na za “naftnog direktaša” visokih 4250 okretaja!!! O količini buke….. DA tu je napredak očit.

Rezervne kotače sam izbacio radi plina…... set za krpanje sam “maznuo” sa novijih automobila koji to “čudo” imaju u serijskoj opremi (sa rokom trajanja).

...“u davnim vremenima” izmišljen je i hibrid:
http://www.typ44.nl/over-Typ44/audi_duo.html

...jako podsjeća na Peugetova “nova otkrića”, samo što se danas još nisu sjetili solarnog panela na krovu.

Da ne ispada kako “na piku imam” francuze, i “Toyota RAV” je izmišljena pred 35 godina:
http://en.wikipedia.org/wiki/Matra_Rancho

PS. i još malo “bahatosti” za kraj, izjavljujem da za “proračun” od 10.000 eura mogu “sklepati” auto (duljine 4,80 m) koji će u vožnji Zagreb-Split potrošiti oko 1,50 litara nafte na 100 km. Svi koji žele “to čudo” u emisiji ili tiskovini, mogu se javiti.

nisi razumeo. odnosi se na ono što si rekao na kola od pre 30 godina. ne računa se to što je krajem 80-ih nastala prva serija tdi dizela sa direktnim ubrizgavanjem, oni su prethodnica svih kasnijih dizela koji su bili beskompromisni, za razliku od drevnih.
što se tiče ovoga sa toyotom rav ne znam šta misliš, eventualno na uticaj ovoga na staru generaciju ternske toyote?
za hibrid i nije čudno, pa postojali su prototipovi električnih vozila krajem 80-ih, postojala je i panda electra početkom devedesetih

Matra Simca Rancho ima sva obilježja današnjeg SUV-a. Motor “naopako” (pardon poprijeko), samo prednji pogon, obilje prostora i izgled koji koketira sa terencem. U svoje vrijeme Rancho je bio ljepuškast automobil napravljen iz “ružnjikave” Simce 1100. Jednostavno takav auto “u davna vremena” nije prošao, (baš kao ni Golf II Country), a Toyota je isti recept (koncepciju) pretvorila u zlato i pokrenula komercijalnu lavinu.

Ako misliš na onih 3,43 litre (benzina!!) pred 30 godina?....... prosječna brzina sva tri (hvale vrijedna podviga) je cca 60 km/h. Ne volim da mi danas “pakiraju” toplu vodu, a ona je otkrivena pred dosta vremena. Da li su novinari koji su prenosili “passata koji troši 3 litre” samo ne informirani (čitaj ne poznaju povijest) ili je nešto drugo u pitanju? U primjerima koje navodim, čak su svi auti iz istog koncerna, tako da nema “sukoba interesa”. Inače u tom Audiju 80 je isti motor koji poznajemo iz Golfa I 1.3. Osobno prvi ću taj motor nazvati “lošim”.

Inače automobil koji troši 3 litre u realnijim uvjetima ostvaren je pred par godina. Njemačka tuning kuća neobičnog naziva “9ff” (uglavnom se bave Porscheom) “sparila” je Golf i motor lupa 1.4 tdi uz gomilu novaca i puno preinaka. To je prošlo dosta nezapaženo, jer “nije fora” da “seoska radionica” zna bolje od matične kuće. Sve navedeno ostvareno bez HHO generatora koji zaista funkcionira. Za HHO nisam čitao, već ga držao u svojim rukama i odgovorno tvrdim da štedi do 30% na dieselima. Ali nije “zgodno” da to svi znaju u vremenima kada korporacije “tuniraju” medije.

hgzg - 27 February 2012 05:46 PM

Ako misliš na onih 3,43 litre (benzina!!) pred 30 godina?....... prosječna brzina sva tri (hvale vrijedna podviga) je cca 60 km/h. Ne volim da mi danas “pakiraju” toplu vodu, a ona je otkrivena pred dosta vremena. Da li su novinari koji su prenosili “passata koji troši 3 litre” samo ne informirani (čitaj ne poznaju povijest) ili je nešto drugo u pitanju? U primjerima koje navodim, čak su svi auti iz istog koncerna, tako da nema “sukoba interesa”. Inače u tom Audiju 80 je isti motor koji poznajemo iz Golfa I 1.3. Osobno prvi ću taj motor nazvati “lošim”.

Spomenuo si prije da taj rekorderski Audi nije potpuno serijski, a iz skeniranog teksta se to ne može zaključiti. Pa me interesira o kakvim se preinakama radi?

...ona 80-tka sa 3,43 benzina je bila serijska (neovisno kupljena u prodajnoj mreži), jedino su gume bile jače napumpane. Spremnik benzina bio je punjen kod vozila nagnutog u lijevo, čep spremnika brtvi 100%, a odušak benzinskih para nalazi se u višoj točci. Na taj način “nagura” se nekoliko litara više u odnosu na tvornički normiranih 68 litara.

...što se tiče 100-tke 2.5 TDI, sa 1,76 litara: predpostavljam slijedeće: izvađeno dosta dijelova radi smanjenja težine, nekim tankim limom aerodinamično “popeglana” podnica, uže gume sa nižim kojeficjentom trenja, vjerojatno je automobil bio i spušten (radi aerodinamike). U mjenjaču i motoru manja količina rijeđeg ulja, izmjenjeni prijenosni omjeri mjenjača (možda nešto i “izbačeno” radi smanjenja mehaničkog otpora). Djelomično zatvoren protok zraka kroz hladnjak, vjerojatno (ljepljivom trakom) zatvoreni prorezi vrata-blatobran-poklopci motora/prtljažnika…. Ima još dosta sitnih trikova, svaki može donjeti neku “kap”!

nisam video to 1,7l kada sam kliknuo???? u kojim uslovima?
uglavnom,kada smo kod toga, setih se lupa 3l sa 1.2 tdi motorom od tri cilindra, nalazio sam rezultate da je uspevao da napravi prosečnih 3 - 4 litra kombo vožnje stvarno. bez navedenih ‘rekord’ budalaština, već kombo grad - put.
kada pričamo o prosečnoj brzini za rekorde, pa naravno da će uvek da bude najmanja brzina u najvišoj brzini(stepenu prenosa, to jest) manje više slična i danas i u kanti pre 30ak godina. ono što nisam znao je da je to benzinac???? e to je već zanimljivo i to verovatno karburatorski.
na kakva ‘izbacivanja’ misliš radi uštede?

...u člancima koji su popratili 1,76 litara na 100 km, (slovenački Avto Magazin) nije bilo detaljnijih objašnjenja. Nažalost “moja arhiva” Avto Magazina se izgubila, pa osim sjećanja mogu ponuditi samo onaj link od prije dva-tri posta….. Uvjeti za ostvarenje tog poduhvata: vjerojatno “laboratorijski”!

Izbacivanje dijelova: sitnice tipa veća remenica (manjeg) alternatora, možda zamjena vodene pumpe električnom, vjerojatno je nestao i hidraulični servo volana i kočnica (ti audiji imaju duplu servo pumpu za volan/kočnice). Ne bih se iznenadio “izbacivanju” i nekog stupnja prijenosa. Svaki zupčanik koji se okreće “košta” neku kap goriva. Sjeti se Fiat Punta iz sredine 90-tih, isti motor (benzinac) nudio se sa mjenjačem od 5 i 6 brzina. Tvornički deklarirane karakteristike bile su lošije za dlaku kod modela sa 6 brzina!
.
Osobno iskustvo: Ford Granada 2.8i turbo (turbo je moj uradak: 0,55 bara pritiska cca 230 konja, jer nisam mjerio snagu na valjcima). Auto je imao tvornički mjenjač sa tri brzine (automatik). Na auto sam ugradio mjenjač Scorpia cosworth (automatik 4 brzine) da bih dobio duži prijenosni omjer (radi max brzine). Prva tri stupnja prijenosa bila imaju iste omjere, samo je četvrti “dozidan”. Rezultat: izgubio sam pola sekunde u ubrzanju do 100 km/h (tri brzine cca 7,5 sekunde četiri brzine cca 8,0 sekundi). Na kraju sam stavio klasični mjenjač.
Tako da i današnja “inflacija” broja stupnjeva prijenosa(6-7-8….) često može imati jače marketinško uporište od čiste tehničke vrijednosti.

I još jedna stvar koja je danas IN, a postoji 30-tak godina. Stop-start sustav: ranih 80-tih postojale su edicije Audi-80 i 100-tke koje su se zvale “Formel-E”. U grubo: klasični start-stop sustav + produljeni prijenosni omjeri. Ako je mjenjač imao četiri stupnja prijenosa “četvrta brzina” zvala se “E”. U mjenjaču sa pet stupnjeva prijenosa, peta se zvala “E”. Takvi mjenjači 4+E bili su toliko “rastegnuti” da je max. brzina bila ostvariva u 4-toj, dok je (pre) dugačka “E” štedila gorivo, motor i reducirala buku.  Jedina razlika nekadašnjih start-stop sustava u odnosu na aktualne je činjenica kako je motor nekada zaustavljao sam vozač (pritikom na tipku koja se nalazila bočno na ručici brisača). Pokretanje motora: kao i danas spojka+papučica gasa. Uz to na ploči sa instrumentima nalazi se ekonometar (mjerač podtlaka u usisnoj grani) i “strelica” za ekonomičnu promjenu brzina.
Slični sustavi bili su u slobodnoj prodaji kao univerzalni set za ugradnju u svaki automobil, ipak sve navedeno je brzo otišlo u zaborav.

PS. znam da zvučim kao da sam na plaći u Audi-ju, ali od 1972-1994…. (vrijeme kada ključne poteze vuče dr. Ferdinand Piëch) stvarno je donjelo čuda iz Ingolstadt-a: quattro, R5 benzince, pocinčanu karoseriju, ljepljena stakla i moderna konstrukcija vrata sa crnim (aluminijskim okvirima) oko istih (Audi 100 C3). Aerodinamika, popularizaciju diesela (1.6 T/TD), TDI kao poglavlje za sebe i kao kruna svega prvi A8. Turbo punjač kao konstanta od kraja 70-tih, računalna (varijabilna) kontrola tlaka (ur quattro), VTG turbo (C4 A6 TDI).... Solidni rezultati u Reli prvenstvima + DTM V8 (1990) i slična prvenstva u USA. I Michele Mouton, jedina žena sa 4 reli pobjede i desetak podija. Treba spomenuti dobre rezultate i višegodišnje rekorde na Pikes Peak-u (Hanu Mikola i Walter Rohrl). Koliko je tehnika 80-tih “žilava i potentna” govori jedna usporedba:
.
Audi RS2 1994: (Audi 80 B4 avant) = 2226 ccm/5 zyl, 315 ks- 410 Nm, 262 km/h, 0-100 4,9s, 1600 kg
Ford Focus RS 2010: ....................... = 2521 ccm/5 zyl, 306 ks- 440 Nm, 262 km/h, 0-100 5,9s, 1470 kg

Uspoređivati aerodinamiku Forda i Audija u kojeg “može 8 vreća cementa”....... Audijev motor je čudo, a Volvo-v “plastični trkač” baš i nije sportaš kao što se prikazivalo. Usporedba tog (tvorničkog)motora sa Gofom V ili VI GTI…. tvornički Audi 100 (230 ks) sa tim motorom je brži/startniji od Golfa, tko je tu lud! Isti taj motor iz Audija (2.2-20v)možete (jeftino, cca 10.000 eura) “čipirati - tunirati” na +1200 ks:
http://www.youtube.com/watch?v=rZJX8NuNzW0&feature=related
ili
http://www.youtube.com/watch?v=rXPyYzt9N1E

ili
http://www.youtube.com/watch?v=caXc6fQtXpw&feature=related
. a u HR automobili sa sa dva-tri motora ne mogu skinuti 10,0 na 402 m!
.
ili
http://www.youtube.com/watch?v=MqBx8bhAjqU&feature=related
...ispada da i danas ima “čudaka” koji se zaklinju u stari 2.2-20v
.

Bilo je i promašaja u “zlatnim vremenima”, ne baš filigranski vozan ovjes, težak nos, afera sa Audi-jem 5000 (Američka 100-tka) koji je imao neko sra…e s kočnicama. Predugo inzistiranje na k-jetronicu (kao i Mercedes), loše kvake (svi modeli koji kvake dijele sa Golfom II). Poslije toga su inženjere smjenili “menađeri” i PR-stručnjaci i cijela priča (mojim očima gledano) kreće nizdrdo, a profit “uzbrdo”.

Prvi Audi 60-72-75-90 predstavljeni 1965 i prva 100-tka C1 bili su loši ili prosječni automobili svog vremena. Nevjerojatnan je napredak koji je tvrtka ostvarila nakon 15 godina postojanja.
.
Isti taj hvale vrijedan Audi danas izrađuje automobile kojema se gule tipke i ručke nakon
20-tkm, motor V6 benzin (imao 3 komada) troši nakon 200 tkm više od 1 litre ulja na 1000 km. Tapecirung na poklopcu motora “skupi se” za 3 cm, ispadaju mlaznice za pranje stakla. O (ipak prenapuhanoj) priči o nekvaliteti aluminijskog ovjesa neću trošiti više riječi. Nova generacija motornog razvoda sa lancem koji je smješten uz mjenjač (za promjenu se vade motor i mjenjač).... Službeno lanac je vječan, a 3.0, 4.0, 4.2 TDI ....... bilo je preskakanja lanca (havarije motora) na na 70 tkm! Na zadnja sjedišta A4 modela (B6 i B7) ne mogu komotno sjesti ni djeca, a u “kocki” B2 straga je mogao i (mršaviji) direktor!
. 

PS. 2: čita li ovo neka osoba mlađa od 25 godina, jesu li ovo “staračko-nostalgična lupetanja” ili se nađe i ponešto zanimljivo?

Imam 24 i uživam čitajući!

Hvala!

sada nemam vremena pa ću kratko da se nadovežem za prenosne odnose u menjaču - činjenica je da duži odnosi doprinose manjoj potrošnji na većim brzinama, ali na brzinama ispod 60 - 70, često znaju da budu ‘uhvaćeni’ između brzina. zato se dešava da na brzinama od 30 ili 50 na sat auto bude ‘između’ 2. i 3. ili 3. i 4. - previsoko za nižu a prenisko za višu brzinu. primera radi kod ćaletovog passata b5 1.9 tdi 90 ks su odnosi toliko ‘udaljeni’ da 50 na sat ne može da se ide u 4. već mora u 3. jer se u 4. na toj brzini vrti ispod 1500 obrtaja što je premalo i počinje da se ‘guši’ a u 3. je opet na (visokih) 1900-2000. da ima 6. brzina, mogao bi ići 4. 50 na 300-400 obrtaja manje.

@hgzg misliš li da taj stari rs2 može da se meri sa focusom rs? to što možda ima bolje 0-100 ne znači da je brži u krivinama i imaj u vidu da elektronika u diferencijalu sigurno doprinosi prednosti forda. u pravu si ti za mnoge stvari, ali možda malo previše ideš ka ‘old school’ maniru

btw. beše mi ‘sumnjivo’ pa proveravah, nema punta 1 iz devedesetih sa 6 brzina