Doktore imam jedno pitanje za vas dok se ide niz blagu nizbrdicu u npr. 3. brzini i ne dodaje se gas znaci auto samo ide i na kompjuteru je potrosnja 0.0 l jeli se tada trosi gorivo te jeli se gorivo da se tada auto ubaci u ler i isto tako pusti da sam vozi u praznom hodu??
Hvala na odgovoru!!
Ja imam plin sa direktnim ubrizgavanjem pa mi je serviser rekao da kad idem nizbrdo u brzini da se brizgaljke isključe tj. da je kompjuter od plina tako isprogramiran da uvijek mjeri vrijeme kad skinem nogu sa gasa i ako je to nekoliko sekundi onda gasi brizgaljke tj. ne troši ništa plina tako da se meni ne isplati izbacivati iz brzine na nizbrdici.
U jednoj dugoj raspravi smo prijatelji i ja zaključili da kad auto ide na benzin nizbrdo u brzini da brizgaljke svejedno rade i da jednostavno mora malo trošiti benzina (osim ako kompjuter nije isprogramiran da isključi neke brizgaljke, npr. mercedes je imao tehnologiju da kad nije opterećen neke brizgaljke se ugase). Ja kad vozim na plin pumpa pumpa gorivo a onda se to isto gorivo vraća u rezervoar.
A to što kompjuter pokazuje potrošnju 0.0l je po mišljenju mojih prijatelja iz razloga što on ne mjeri potrošnju na crijevu za gorivo (protok goriva dovod/povrat) nego gleda samo koliko je papučica gasa stisnuta pa kad je pustiš automatski misli da je 0.0l a kad stisneš do kraja piše recimo 30l. Na starijim autima je bio senzor samo na papučici gasa a mislim da sada koriste i neke druge parametre (recimo trebala bi to biti brzina) pa ako dr. Marušić zna kako kompjuter mjeri potrošnju goriva neka nam napiše.
Baš me zanima mišljenje dr. Marušića tj. šta je istina?
...ova tema zvuči kao pokušaj dokazivanja da je zemlja okrugla u 21 stoljeću. Četverotakni motori sa unutarnjim izgaranjem (znači i benzin i dizel) imaju “cut-off” opciju, čim se pređe prag cut-off-a (uglavnom 1500-2000 okretaja) i NE DRŽI se papučica za snagu (pedala gasa) u motor NE ULAZI gorivo. TOČKA. Naravno postoje određene iznimke u tom protoklolu, ali za našu priču to nije bitno.
.
Kada na displeju trenutne potrošnje piše 0,00 l/100 km onda to i je tako!!!
.
Kako putno računalo mjeri trenutnu potrošnju: svaki (benzinski) injektor izrađen je na način da se zna koliko goriva pod određenim tlakom propusti u određenem vremenu. Zna se tlak goriva i samo se izračuna vrijeme otvorenosti injektora (njih otvara signal sa računala koje upravlja radom motora) i pomnoži sa brojem cilindara. Kada znamo ukupno utrošenu količinu goriva u nekoj dionci, lako je to gorivo podjeliti sa pređenim putem i dobijemo prosječnu potrošnju.
.
Zapravo kao što se gume označavaju (i odabiru) po svojim dimenzijama, tako se i injektori označavaju po svojem protoku. Ako pogledate bilo koji članak o tuningu gdje se ugrađuje (veći) turbo, gotovo uvijek se spominje izmjena injektora za injektore sa većim protokom…...
.
Toliko o ovoj temi, cijenjeni forumaš koji je durugačijeg mišljenja može doći do mene u Zagreb, pa ću mu na 1001 način pokazati zašto griješi…...
.
.
Na pisanje posta potaknulo me spominjanje autoplina i dvije česte zablude vezane uz plin.
Prva stvar: naziv “direktni plin” .....ako prihvatimo običaj da se u strojogradnji direktnim ubrizgavanjem podrazumjeva ubacivanje goriva (direktno) u prostor za izgaranje (pred čelo klipa), onda takav plinski sustav ne postoji. Svi LPG (i CNG) sustavi ubrizgavaju gorivo prije ravnine ventila, znači u usisnu granu….... znači svi oni su “indirektni”. Lijepa hrvatska riječ za sve moderne plinske sustave je ELEKTROINJEKTORSKI PLINSKI SUSTAV ili za one koji više vole engeski (ako baš moraju) sekventni.
.
I još sitnica pa sam gotov, računalo koje upravlja radom plina u automobilu (plinski ECU) ne određuje kada motor ide u cut-off ili neke druge parametre. Plinski ECU samo je PRETVARAČ signala u smislu da dobivena vremena ubrizgavanja benzinkog ECU-a modificira (najčešće malo poveća) kako bi se “ujednačile” karakteristike (protoci i vrijeme reakcije) plinskih i benzinskih injektora.
Nema ti to logike. O tome smo već raspravljali na drugoj temi, a vidim da si od “mislilaca2 na drugom forumu već dobio stereotipne odgovore koji su karakteristični za forume. Kako to misliš dokazati? Mogao si odmah, evo sad i na ovom mjestu…
@ LESLI ELDRIŽ (nadam se da sam dobro napisao nick) ...bačena rukavica u lice? ...... OK u pristojnom obliku pa prihvaćam izazov!!
.
1. način a: jedan od (mojih) automobila spojimo na dijagnostiku (VAG-COM) i otvrorimo “prozor” koji pokazuje vremena ubrizgavanja (u milisekundama/ ms), čitamo ona vremena koja programski izlaze iz računala. Ta vremena (za cut-off mod) su nula ili toliko mala (ispod 1 ms) da ne mogu “pokrenuti” izlazne tranzistore i definitivno ispod vremena reakcije benzinskog injektora što znači da injektor ostane zatvoren - nema prolaza goriva.
.
2. način b: priključimo na vozilo program za podešavanje plina, svi elektroinjektorski uređaji fizički “čitaju” vremena ubrizgavanja na samom benzinskom injektoru. Taj podatak (pričamo o 0 ms) možemo vidjeti kao trenutno očitanje na ekranu laptopa, ili taj podatak možemo vidjeti kao grafikon ili čak parametre rada motora snimiti i kasnije analizirati na miru. (Ovu zadnju opciju ima BRC sequent plin)
.
3. način c: samo slušanjem… (brzi) plinski injektori (BRC, Landi Renzo, Prins) su relativno glasni i lako je uhom čuti kada kod puštenog gasa u vožnji injektori “šute”, tj. ostanu zatvoreni. Obzirom da je cut-off režim moguć i na mjestu isti trik sa slušanjem može (uz osjetljivo uho) se primjeniti i na (puno tiše) benzinske injektore.
.
4. način d: uz injektor vežemo LED diodu i provedemo je u kabinu vozila. Običnim okom vidi se pulsiranje diode, kao i prekid pulsiranja kod cut-off-a.
.
5. način e: spojimo injektore na eksterni osciloskop i pratimo napone. (ovo mi je teže izvesti, jer osciloskop moram posudili, ali ako se radi o dobroj okladi u klopu - PRIHVAĆAM).
.
6. način f: pokažem ti časopise iz 70-tih i 80-tih gdje se objašnjava cut-off
.
7. način g: odvezemo se automobilom na Sljeme (brdo iznad Zagreba - ako nisi iz ZG da znaš o čemu pričam), skinemo crijeva za ulaz i izlaz benzina sa benzinskog spremnika i “uguramo” ih u kanistar sa benzinom (recimo prozirni 5 litara). Zabilježimo nivo goriva i krenemo se spuštati (u komadu 10 km), pa možemo vidjeti koliko smo benzina “potrošili” (ova opcija oklade traži i nešto love… )
.
PS. ako se slažemo da kroz ispravan injektor na kojem nema električnog napona NE PROLAZI gorivo mislim da sa dokazao “svoju” teoriju. Uvijek možeš navratiti da ti nešto od dokaza predočim u živo. Ako želiš vjerovati u nešto drugo, tvoja stvar.
@ LESLI ELDRIŽ (nadam se da sam dobro napisao nick) ...bačena rukavica u lice? ...... OK u pristojnom obliku pa prihvaćam izazov!!
.
1. način a: jedan od (mojih) automobila spojimo na dijagnostiku (VAG-COM) i otvrorimo “prozor” koji pokazuje vremena ubrizgavanja (u milisekundama/ ms), čitamo ona vremena koja programski izlaze iz računala. Ta vremena (za cut-off mod) su nula ili toliko mala (ispod 1 ms) da ne mogu “pokrenuti” izlazne tranzistore i definitivno ispod vremena reakcije benzinskog injektora što znači da injektor ostane zatvoren - nema prolaza goriva.
.
2. način b: priključimo na vozilo program za podešavanje plina, svi elektroinjektorski uređaji fizički “čitaju” vremena ubrizgavanja na samom benzinskom injektoru. Taj podatak (pričamo o 0 ms) možemo vidjeti kao trenutno očitanje na ekranu laptopa, ili taj podatak možemo vidjeti kao grafikon ili čak parametre rada motora snimiti i kasnije analizirati na miru. (Ovu zadnju opciju ima BRC sequent plin)
.
3. način c: samo slušanjem… (brzi) plinski injektori (BRC, Landi Renzo, Prins) su relativno glasni i lako je uhom čuti kada kod puštenog gasa u vožnji injektori “šute”, tj. ostanu zatvoreni. Obzirom da je cut-off režim moguć i na mjestu isti trik sa slušanjem može (uz osjetljivo uho) se primjeniti i na (puno tiše) benzinske injektore.
.
4. način d: uz injektor vežemo LED diodu i provedemo je u kabinu vozila. Običnim okom vidi se pulsiranje diode, kao i prekid pulsiranja kod cut-off-a.
.
5. način e: spojimo injektore na eksterni osciloskop i pratimo napone. (ovo mi je teže izvesti, jer osciloskop moram posudili, ali ako se radi o dobroj okladi u klopu - PRIHVAĆAM).
.
6. način f: pokažem ti časopise iz 70-tih i 80-tih gdje se objašnjava cut-off
.
7. način g: odvezemo se automobilom na Sljeme (brdo iznad Zagreba - ako nisi iz ZG da znaš o čemu pričam), skinemo crijeva za ulaz i izlaz benzina sa benzinskog spremnika i “uguramo” ih u kanistar sa benzinom (recimo prozirni 5 litara). Zabilježimo nivo goriva i krenemo se spuštati (u komadu 10 km), pa možemo vidjeti koliko smo benzina “potrošili” (ova opcija oklade traži i nešto love… )
.
PS. ako se slažemo da kroz ispravan injektor na kojem nema električnog napona NE PROLAZI gorivo mislim da sa dokazao “svoju” teoriju. Uvijek možeš navratiti da ti nešto od dokaza predočim u živo. Ako želiš vjerovati u nešto drugo, tvoja stvar.
Ha, argumenti…? Znači ti osluškuješ i tako znaš koliko dolazi goriva. Krasan argument. WAG dijagnostika. Znaš li ti šta se mjeri u ms kada se “gleda” paljenje? Ne znaš naravno… Evo kako je bilo kod mene na autu kad sam ga odveo u OVLAŠTENI servis na pregled prije kupovine: vrijeme ubrizgavanja 1517 mikro s, a pazi sad motor je ugašen bio… E sad, kad bi ti odgovorio na to šta je to vrijeme sve bi ti bilo jasno. Na koje obrtaje motora se referiramo kad se pokaže ta cifra? Je li tebi jasno koje si nelogičnosti napisao? Ida te obavijestim da jako, jako dobro znam kako se mjeri potrošnja na board compu jer sam i učestvovao u radu na razvoju jedne varijante. Ja ne treba da u nešto vjerujem ili ne vjerujem, ja ove stvari znam. A ti samo objasni ono o mili sekundama i kako je to Examiner pokazao 1517 mikro s, na ugašenom motoru i na koje obrtaje se to odnosi kad već tako dobro “osjećaš i čuješ” ubrizgavanje…
EDIT: daj da malo prokomentarišem i ovo sa diodama. To da ćeš vidjeti kako titra dioda,a vrijeme ubrizgavanja se mjeri u ms je smiješno. I kad bi još mogao objasniti kako diodu priključiti…
1. malo prije druge sekunde čuje se elektroventil koji pušta plin u isparivač
2. od 4-6 sekunde uključuju se jedan po jedan plinski injektor (svako 6-to ubrizgavanje)
3. između 13-14 sekunde injektori ne rade (ne drži se gas, broj okretaja pada)
4. između 19-20 sekunde injektori ne rade (ne drži se gas, broj okretaja pada)
.
PS. znam da je snimka loša, stvarno treba volje da bi čuo…....
.
... motor radi, dioda “blica”, porastom broja okretaja pojačava se intezitet blicanja, a kod okretaja u padu (negdje oko 5-6 sekunde filimća) blicanje prestane, da bi se u slobodnom hodu (ler-gasu) ponovo uspostavilo blicanje (ili ulaz goriva u motor)....
.
ili je ovaj auto proizveden na Marsu, a ne u Ingolstadt-u!!
.
... treba poznavati karakteristike ljudskog oka i diode. Dioda je izvađena sa bijele LED-trake koje se koristi za izradu svijetlećih reklama, a otpornik je “prvi koji sam našao” (2,7 ohma), sve priključeno na konektor benzinskog injektora - umjesto benz. injektora… (zato se na snimci motor trese jer je isključen prvi cilindar).. Injektori se “okidaju” sa -5v, bijele ledice rade na 3v, pa bi po nekoj logici trebao otpornik cca 500 ohma, ali na ovako kratka vremena okidanja neće pregoriti….... tako da u ovoj kombinaciji stvar “radi”
.
PS. ne bi li to sve trebao znati čovijek koji “programira” putna računala???, a ne da ga uči čovijek koji radi svijetleće reklame i naljepnice !!!
.
PS. 2: čovijek koji je “toliko stručan” i “sve zna” vodi automobil na pregled u servis, a sam zna bolje od pola planete zemlje…....?..... ako se već “gađamo” nelogičnostima…
.
PS. 3: neka ostali “forumaši” procjene gdje je istina… jer kad se dvoje ne mogu dogovoriti uvijek postoji sudac!
.
Ne zamjeri, samo neka smo živi i zdravi…
ledica nije stroboskop!!! (koji se “nekada” koristio za podešavanje dinamičke točke paljenja).
.
Ledica samo “vizualizira” istosmjerni napon 5 volti. Ono u što (nepućeni) ljudi teško vjeruju je da je i takvim “instrumentom” moguće vidjeti trajanje signala “dugačkog” 2-3 ms. Takav trik se koristi “na terenu” kada se bez dijagnostike želi provjeriti ima li signala na benzinskim injektorima.
.
Što ledica dokazuje, da u padajućem broju okretaja nema signala na benzinskom injektoru, on je zatvoren, pa sukladno tome nema ni protoka (potrošnje) goriva.
.
Ako ovo nije “dokazni materijal” za “sud” onda ne “zatvorite”...
.
Priznajem, ovako kao laik, programer i developer, a ne automobilista (samo ljubitelj kao takav, ne stručnjak) meni i dalje nije jasno kako auto može ne trošiti gorivo ako ide nizbrdo u brzini ili bilo kako. Mogu prihvatiti osobno da dolazi tako mala količina da dolazi do greške u mjerenju pa prikazuje 0, ali da ništa uopće ne ulazi jednostavno mi je tešto za zamisliti. Ali bude dr. Marušić odgovorio pa ćemo vidjeti, on je tu stručnjak ipak a ne ja.
@admin:
.
...prvo definirajmo pojam “rad”: rad (automobilskog motora) je pretvaranje kemijske energije goriva u mehanički rad (gibanje). Izgaranjem goriva (ne volim termin “eksplozija”) naglo se povećava volumen produkta izgaranja čija se ekspanzija (širenje) koristi za pomicanje klipova koji onda posredstvom klipnjača (p)okreću radilicu!
.
..pri vožnji nizbrdo (uz otpuštenu pedalu gasa) u motor ne dolazi gorivo (cut-off), bez goriva nema ni izgaranja goriva, tj. rada motora. Međutim akumulirana kinetička energija (inercija samog vozila) + “želja” tjela da se sa veće visine spusti na nižu (gravitacija) zadržavaju (masu) automobila u kretanju. Kretanje vozila okreće kotače koji posredstvom transmisije okreću motor “u prazno”. Takvo inercijski uvjetovano okretanje motora pokreće sve agregate koje inače pogoni motor (alternator - uljna, vodena i servo pumpa - kompresor klime…). Upravo takvo okretanje motora “u prazno” ostavlja dojam rada bez goriva. Nadam se da su stvari malo jasnije…
.
ali “dojam”, ne ostaje stvarno bez goriva, to je poanta ...
inace je to ja razumijem, bio sam svojedobno i na međudržavnom natjecanju u fizici u poljskoj svojedobno, ali mene tu brine semantika u biti. Govorimo o dojmu ili svarnom prestanku. Jer ako se sve kreće i ako sve si elementi kreću u prazno, gorivo u malim količinama ipak ulazi ... moralo bi, sumnjam da jednostavno stane i da je to to.
I kad bi još mogao objasniti kako diodu priključiti…