Brojne su rasprave o krivcima za prometne nesreće, a nesporno je da na nesreće utječu vozači, vozila i prometnice. U tome su suglasni svi, ali kad je u pitanju raspodjela krivnje, tada je teško naći zajednički jezik. Prema izvješćima MUP-a, odnosno zapisnicima napravljenim nakon prometnih nesreća, za 95 posto nesreća krivi su vozači. S druge strane dio stručnjaka zastupa tezu o ravnopravnoj raspodjeli među svim čimbenicima, odnosno da su vozači krivi za trećinu nesreća, za drugu trećinu ceste, a za treću vozila.

Kao što ne drži vodu teorija da su za 95 posto nesreća krivi vozači, jer se time amnestiraju krivci za crne točke na našim prometnicama, lošu regulaciju, signalizaciju i održavanje..., a i oni koji su odgovorni što na našim cestama ima više od dvjesto tisuća neregistriranih vozila i (barem) još toliko neispravnih, nikako ne vrijedi teorija 3x33 posto.


Svaku četvrtu prometnu nesreću uzrokuju umor, pospanost i san vozača

Naime, lako je dokazati da ni najbolja prometnica i najbolji automobil ne može spriječiti da neodgovoran vozač napravi tešku nesreću. A dobar vozač, i s najlošijim autom i u najgorim uvjetima može stići sigurno na odredište. Prvenstveno prilagodbom stila i brzine vožnje uvjetima na cesti, ako treba i vožnjom puževim korakom. To je potvrdila i nedavna britanska studija, temeljitom analizom čak 2,7 milijuna prometnih nesreća. Dokazala je da su za 84 posto prometnih nesreća krivi vozači, za pet posto vozila, a za 11 posto nesreća - ostalo (dakle prometnice).

Ako se detaljnije raščlani, za 46 posto nesreća kriv je stil vožnje (15 posto izlijetanje, 10 posto zanošenje, 10 posto neprilagođavanje vremenskim uvjetima, 8 posto gubitak pravca kretanja i 3 posto zaustavljeno vozilo). U 38 posto slučajeva krivi su mentalni razlozi (25 posto umor i san, 10 posto nepažnja i 3 posto medicinski razlozi).

dr. Željko Marušić