
Električni automobili još su uvijek su papreno skupi te se na veće prodajne brojke može računati jedino uz velike državne potpore, kao u slučaju novog francuskog aduta na struju Renault ZOE. Francuska, Švicerska i Velika Britanija nude subvencije od 4000 do 5000 eura pri kupnji novog auta, a uskoro će im se pridružiti i druge zemlje.
Problem je u visokoj cijeni litijskih baterija, koje Bosch trenutačno izrađuje po cijeni od 500 eura po 1 kWh spremljene energije, a njegov konkurent Johnson Controls po čak 750 kWh. Na to utječu i skromne mogućnosti recikliranja, što otežava snižavanje troškova proizvodnje i povećava troškove odlaganja. No, stanje bi se uskoro moglo bitno poboljšati.
- Računamo da će cijena kilovatsata kapaciteta litij-ionskih baterija, u velikoserijskoj proizvodnji, pasti na 100 eura i da ćemo do te granice doći 2015. ili kratko nakon toga, izjavio je Rudolf Krebs, šef razvoja električnih pogona u Volkswagenu. Donedavno se smatralo da tu granicu svjetska autoindustrija neće postići prije 2020.
Nakon litij-ionskih i litij-polimernih, Toyota i BMW razvijaju litij-zračne baterije. Uspiju li riješiti problem recikliranja, odnosno obnovljivosti istrošenih baterija, japansko-njemački tim stručnjaka vjeruje da bi im cijena u sljedećih pet godina mogla pasti ispod 100 eura po kWh. No, dr. Dieter Zetsche, predsjednik Daimlera, u njemačkom je poslovnom tjedniku Wirtschaftswoche izjavio da cijena niža od 250 eura po kilovatsatu nije moguća u dogledno vrijeme.
(ij)
hahha govori kompanija koja jedina ne razvija ništa električno i nemaju dume o tome
Članke smiju komentirati samo registrirani korisnici. Forma za unos komentara se prikazuje samo registriranim korisnicima.