22.12.2017. Autor: Dino Milić-Jakovlić

90 godina: Mille Miglia

Najlegendarnija cestovna jurnjava po Italiji, kobna po vozače i publiku

Otvorena cesta prirodna je pozornica automobilskih utrka. Zapravo, utrka svih mehaničkih prijevoznih sredstava, no dok su u svijetu biciklizma dugačke utrke po privremeno zatvorenim javnim prometnicama i danas vrhunci sezone, iz svijeta automobilizma nestale su kao preopasne. Nažalost, jako je teško kontrolirati sigurnost sudionika, a pogotovo publike, na tako dugoj dionici kao što su međugradske utrke.

Uspomenu na njih danas održavaju sumanute jurnjave u uvjetima svakodnevnog prometa poput Gumballa, no zapravo je povijest autoutrka počela međugradskim nadmetanjima potkraj 19. stoljeća, a vrhunac doživjela u Italiji od 1927. do 1957. Mille Miglia je nastala u gradu Brescia u Lombardiji, nedvojbenom i tradicionalnom duhovnom središtu talijanskog automobilizma, nešto poput Le Mansa u Francuskoj. 

Skupina lokalnih moćnika, predvođenih grofom Aymom Maggijem, organizirala je novo natjecanje iz ogorčenja zbog izmještanja Velike nagrade Italije iz njihovog grada na novoizgrađenu stazu u Monzi. Utrka je uistinu postala nacionalni ponos: od 23 izdanja u njih 21 pobjede su ostvarili talijanski vozači u talijanskim automobilima, mada je nastupala svjetska elita. Caracciola i Moss u Mercedesima jedini su strani pobjednici.

Od Brescie do Rima i natrag, ruta utrke duge otprilike tisuću milja prolazila je nekima od najljepših cesta Apeninskog poluotoka, uključujući i slavne prijevoje Futa i Raticosa. Pet milijuna gledatelja znalo se okupiti uz stazu, a iskustvo je u 'Amarcordu' ovjekovječio i Fellini. Prvu pobjedu odnio je OM, kod nas poznat po kamionima, no 1920-ih proizvođač izvrsnih sportskih automobila.

Startalo se s razmakom od minute, prvo sporiji auti, pa se na stazi stalno nešto događalo. Izuzetna raznolikost marki, posebno talijanskih (tzv. 'etceteriniji'), modela i klasa davala je dodatnu dinamiku. Prolazak ispod brklje ispred vlaka (Hermann), noćna vožnja bez svjetala (Nuvolari), auto koji ne skreće udesno (Fangio)… neke su od legendi vezanih za ovu fascinantnu, jedinstvenu utrku, a mnoge od njih možete pronaći i na Autoportalu.

Alfa Romeo je sa čak 11 pobjeda najuspješnija u povijesti velike utrke. Clemente Biondetti je pak sa četiri ostvarene pobjede bio najuspješniji vozač, jedini s više od dva trijumfa. Istaknimo jednu popularnu pobjedu: Alberto Ascari u Lanciji 1954. je prekinuo šestogodišnju vladavinu vozača sjajnih Ferrarijevih automobila. Nažalost, tijekom godina utrka je odnijela čak 56 života gledatelja i natjecatelja, a ukinuta je nakon 11 žrtava u de Portagovoj nesreći 1957.

Jako se često, pogotovo otkako je BMW glavni sponzor modernog revivala, klasičnim utrkama pridodaje i Velika nagrada Brescije 1940., koju je osvojila BMW-ova posada Huschke von Hanstein - Walter Bäumer, no ta utrka održana je na kraćoj, kružnoj stazi i nije nosila slavni naziv. Nakon gašenja utrke do 1961. je pod imenom Mille Miglia vožen reli, a od 1977. slavnom rutom voze oldtimeri. To se natjecanje pretvorilo u ultraskupu zabavu za celebrityje, udaljenu od nekadašnjeg duha.


Svi pobjednici Mille Miglia:


1927 Ferdinando Minoia - Giuseppe Morandi OM 665 S

1928 Giuseppe Campari - Giulio Ramponi Alfa Romeo 6C 1500 Super Sport Spider Zagato

1929 Giuseppe Campari - Giulio Ramponi Alfa Romeo 6C 1750 Super Sport Spider Zagato

1930 Tazio Nuvolari - Battista Guidotti Alfa Romeo 6C 1750 Gran Sport Spider Zagato

1931 Rudolf Caracciola - Wilhelm Sebastian Mercedes-Benz SSK

1932 Baconin Borzacchini - Amedeo Bignami Alfa Romeo 8C 2300 Spider Touring

1933 Tazio Nuvolari - Decimo Compagnoni Alfa Romeo 8C 2300 Spider Zagato

1934 Achille Varzi - Amedeo Bignami Alfa Romeo 8C 2600 Monza Spider Brianza

1935 Carlo Maria Pintacuda - Alessandro Della Stufa Alfa Romeo Tipo B

1936 Antonio Brivio - Carlo Ongaro Alfa Romeo 8C 2900 A

1937 Carlo Maria Pintacuda - Paride Mambelli Alfa Romeo 8C 2900 A

1938 Clemente Biondetti - Aldo Stefani Alfa Romeo 8C 2900 B Spider MM Touring

1947 Clemente Biondetti - Emilio Romano Alfa Romeo 8C 2900 B Berlinetta Touring

1948 Clemente Biondetti - Giuseppe Navone Ferrari 166 S Coupé Allemano

1949 Clemente Biondetti - Ettore Salani Ferrari 166 MM Barchetta Touring

1950 Giannino Marzotto - Marco Crosara Ferrari 195 S Berlinetta Touring

1951 Luigi Villoresi - Pasquale Cassani Ferrari 340 America Berlinetta Vignale

1952 Giovanni Bracco - Alfonso Rolfo Ferrari 250 S Berlinetta Vignale

1953 Giannino Marzotto - Marco Crosara Ferrari 340 MM Spider Vignale

1954 Alberto Ascari Lancia D24 Spider

1955 Stirling Moss - Denis Jenkinson Mercedes-Benz 300 SLR

1956 Eugenio Castellotti Ferrari 290 MM Spider Scaglietti

1957 Piero Taruffi Ferrari 315 S





Mazda


Gulf

Tembo