7.8.2016. Autor: Toni Ruić

Centri za upravljanje prometom

Sva pamet prometa na jednom mjestu

Svi razvijeni gradovi zapadnih zemalja imaju centar za upravljanje prometom (CUP), koji im omogućava praćenje stanja prometnog sustava u nekoliko dimenzija. Centri za kontrolu i upravljanje prometom integriraju čitav niz informacija iz različitih osjetila na infrastrukturi, ali i iz informacijskih sustava drugih dionika koji sudjeluju u prometnom sustavu. Prikupljanjem i analizom tih informacija stvara se podloga za podršku odlučivanju u prometnom sustavu, bilo da je riječ o upravljanju prometom ili planiranju i održavanju infrastrukture. Povezane informacije o prometnim zagušenjima, stanju javnog gradskog prijevoza putnika, popunjenost parkirališta, zauzetost punionica električnih vozila ili redu čekanja na ukrcavanje na trajekt, uz informacije o prometnim nezgodama ili planiranim radovima, daju široku sliku stanja sustava, te omogućavaju adekvatno upravljanje tim sustavom, kao i koordinaciju svih dionika. Razvoj novih tehnologija omogućava sveobuhvatno prikupljanje informacija o stanju u prometu putem čitavog niza osjetila, kao i distribuciju krajnjim korisnicima putem raznovrsnih kanala. Iskustva gradova poput Pariza, Beča i Berlina pokazuju da su se vremena putovanja korisnika smanjila za 32% po uvođenju sustava, a broj prometnih nezgoda pao je za čak 40%. Dodaju li se tome i brojne ostale koristi, poput smanjenja zagušenja i podizanja razine zadovoljstva korisnika, iskustva pokazuju da se velike investicije potrebne za uspostavu sustava (otprilike 25-30 milijuna eura za grad od milijun stanovnika) mogu izravnim i neizravnim uštedama povratiti i za manje od tri godine. 


Žurne službe

CUP zahtijeva neprestanu dvosmjernu integraciju tokova podataka sa žurnim službama, poglavito sa policijom, hitnom medicinskom pomoći ili vatrogascima. Integrirane su i u standardne operativne procedure, tako da CUP zna koga i kojim redoslijedom treba obavijestiti u slučaju primjerice, prometne nezgode.


Upravljanje prometom

CUP po svojoj prirodi služi za upravljanje parametrima prometnog toka na koje je moguće utjecati. U ovisnosti o situaciji na terenu, poglavito u slučaju incidenata ili pojačane prometne potražnje (gužve), moguće je mijenjati dužine semaforskih ciklusa ili mijenjati usmjerenja ulica putem odgovarajuće signalizacije.


Izmjenjivi znakovi

Srce i duša svakog sustava za automatsko upravljanje prometom su i prometni znakovi koji u ovisnosti o situaciji mogu prikazivati različite informacije, naredbe ili obavijesti. Prikaz sadržaja mijenja se pobudom iz lokalnog senzora (primjer meteorološki senzor u slučaju leda ili vjetra) ili centralno iz CUP-a.


Informiranje vozača

Predputno informiranje vozača putem Interneta spada u jednu od najkorištenijih kanala kroz koje se distribuiraju informacije o stanju u prometu. Podaci su u stvarnom vremenu dostupni krajnjim korisnicima putem specijaliziranih portala koji obično nude i dodatne usluge (primjerice rutiranje...)


Mobilne aplikacije

Najpopularniji komunikacijski kanal između krajnjih korisnika i CUP-a izravno ili putem posrednika. Informacije o kretanju korisnika dragocjen su izvor o stvarnom stanju u prometu CUP-u, a često su oplemenjene i dodatnim informacijama temeljenim opažanjem korisnika (policijska patrola, radovi...)


Navigacijski sustavi

U bumu ere navigacijskih uređaja sa čudom smo gledali u antenu koja iz njih viri (izgleda kao žica koja se zalijepi na staklo). Njena svrha postala je jasna prelaskom granice, jer već primjerice u Austriji ili Njemačkoj putem njih navigacija dobiva prometne informacije iz CUP-a i po potrebi optimizira rutu. Dinamičnim mijenjanjem tarifa za javni gradski prijevoz ili parkiralište iz CUP-a se izravno utječe na izbor preferiranog prijevoznog sredstva u stvarnom vremenu


Radio/TV

Dinosauri u svijetu informiranja korisnika spadaju u prve digitalne kanale kojima su se informacije o stanju u prometu distribuirale krajnjim korisnicima. Premda radio putem RDS/TMC-a i DAB-a još uvijek ima popriličan broj korisnika, distribucija putem televizijskih programa gotovo je potpuno izumrla…


Zimska služba

Kako snijeg i opet ne bi iznenadio zimsku službu, njihov integracijski sustav integrira se sa CUP-om. Na taj način i zimska služba dobiva informacije iz meteoroloških sustava ranog upozorenja, koje omogućuju adekvatnu pripremu i planiranje u slučaju vremenskih nepogoda koje značajno utječu na odvijanje prometa.


Cestovni ophodari

Jedan od najpouzdanijih izvora informacija o stanju u prometu upravo su ophodari, koji u određenim vremenskim intervalima fizički obilaze prometnicu te u centar dojavljuju status infrastrukture ili uočene nepravilnosti. CUP njihove informacije automatski preusmjerava nadležnoj službi za sanaciju. 


Izvođači radova

CUP služi kao centralna informacijska platforma koja ima saznanja o svim planiranim radovima na infrastrukturi. Ako dolazi do preklapanja (primjerice planirani su radovi i na autocesti i na alternativnom pravcu u isto vrijeme), o tome obavještava dionike kako bi se osigurala prioritizacija. 


Osjetila na infrastrukturi

Najpouzdanije i najpreciznije informacije o stanju u prometu daju osjetila na prometnoj infrastrukturi. Riječ je o brojačima prometa izvedenim u različitim tehnologijama (pneumatski, induktivni, video...) koji daju informacije o prometnom toku (brzina, zagušenje..) i omogućavaju izravan uvid u situaciju (kamere).


Informacije koje daju korisnici

Korisnici svakodnevno dijele informacije o stanju u prometu, bilo kroz pozive odgovarajućim službama (primjerice HAK ili radio stanice) ili automatskim dijeljenjem informacija o kretanju (lokacija, brzina, zagušenje, itinerer kretanja) koje se prikupljaju u navigacijskim uređajima ili infotainment sustavima pametnih automobila.







Gulf

Tembo