10.9.2019. Autor: Željko Marušić

Jesu li dizelaši bučniji od benzinaca i koliko?

Dizelaši su bučniji od benzinaca, zbog znatno većih tlakova izgaranja i masivnije izvedbe, ali su bolje prigušeni, pa pravila nema. Odnosno razina buke ne ovisi samo o vrsti motora i tipu vozila, jer je proizvođači određuju na sličnoj razini za svaki automobil...

Želio bih čuti mišljenje dr. Marušića na pitanje koje me zaokuplja već neko vrijeme. Jesu li diesel motori tiši u unutrašnjosti od benzinaca, prvenstveno na malo većim brzinama? Npr. na putnoj brzini na autoputu od 130 km/h se dieseli vrte na oko 2300-2700/min koliko sam zapazio na testovima po časopisima i raznim izvorima s interneta, dok su današnji benzinci na oko 4000/min...

Dražen B.

Dizelaši su bučniji od benzinaca, zbog znatno većih tlakova izgaranja i masivnije izvedbe, ali su bolje prigušeni, pa pravila nema. Odnosno razina buke ne ovisi o vrsti motora i tipu vozila i proizvođači je određuju na sličnoj razini za svaki auto. Dugo se smatralo da više decibela iz ispušne cijevi znači i više konja u motoru. 

Suvremena je tehnologija pronašla mnogo boljih puteva do veće snage od primitivnog otvaranja ispušnog lonca. Stručnjake su motivirali i sve stroži propisi, koji su buku ograničili na 78 decibela (do 150 kW), odnosno do 80 decibela (preko 150 kW). Prošla su, dakle, vremena kad se uživalo u velikoj buci automobilskih motora. 

Mnogi ne znaju da se radi o logaritamskoj skali te se svaka tri decibela buka udvostručuje! Slikovito kazano: jedan automobil s ispuhom od 84 decibela bučan je kao pet od 77 i čak kao deset automobila koji razvijaju 74 decibela. U posljednja dva desetljeća buka automobila smanjila se na manje od polovice. 

Prema istraživanjima njemačkog ADAC-a, čak je 70 posto vozača izloženo velikoj buci, a njih 27 posto je u opasnosti od oštećenja slušnog sustava. Mjerne metode nisu jednostavne, jer uključuju niz subjektivnih komponenti. Ljudsko uho ne čuje linearno, i znatno je osjetljivije na visoke nego na niske tonove.

Koji su glavni izvori buke? Kod starih je automobila motor s ispušnim sustavom bio glavni izvor 'glasnosti', a kod novih se vozila sve više čuju gume. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali gume su kod većine novih automobila najbučniji dio. To se najbolje može vidjeti na usporedbi raspodjele izvora buke, kod prethodnih i sadašnjih modela Golf-klase. 

Prije 10-ak godina motor je stvarao ukupno 47 posto buke, gume 38 posto, a ispušni sustav 15 posto. Kod modela nove generacije udio pogona u stvaranju buke smanjen na 22 posto, ispušnog sustava na samo 7, a gume postaju glavni krivac sa 71 posto. Prosječni automobili imaju ipak nešto ravnomjerniju raspodjelu buke. 

Gume u prosjeku buče 69 decibela. Motor je sa 68 decibela na drugom mjestu, ispušni sustav sa 65 decibela na trećem, a na četvrtom je mjestu alternator, koji je izdvojen od motora, i najviše zbog ventilatora stvara buku od 64 decibela. Zvučni se izvori ne zbrajaju, nego superponiraju, tako da motor i ispuh zajedno buče 69,8, a gume i alternator 70,2 decibela. Zajedno to iznosi 73 decibela.

Raspodjela buke ovisi o načinu i uvjetima vožnje. U gradskoj vožnji najviše galami motor. Na autoputu dominiraju gume, a kod punog opterećenja najviše se čuju ispuh i usis. Buka se smanjuje na više načina. Konstrukcija motora tako je izvedena, da su uklonjeni potencijalni izvori buke. 

To je posebice važno kod turbodizelaša s izravnim ubrizgavanjem goriva, koji stvaraju veliku buku, te se izoliraju posebnim plastičnim oklopom. Pritom veliku ulogu imaju oslonci motora, koji kod nekih motora imaju dvostruke zračne jastuke. Suvremeni ispušni sustavi opremljeni katalitičkim konvertorom (katalizatorom) za norme Euro 6 sve su tiši, dijelom i zbog dodatnog pročišćavanja ispušnih plinova. 

Sve se više pažnje posvećuje zvučnom izoliranju donjeg dijela motora i mjenjača, a svi su spojevi izvedeni tako da su vibracije potpuno prigušene. Zanimljivo je da sve manje utjecaja ima eksplozija u cilindrima, jer je ona prigušena u ispušnom sustavu. 

Najviše utjecaja ima glava motora, posebice kod motora s viševentilskom tehnikom, na koju se prenose djelovanja pokretnih masa - ventila, bregastih vratila, klipova, klipnjača, koljenastog vratila...