18.3.2016. Autor: Dino Milić-Jakovlić

Povijest V10 motora - 2. dio

U 2000-ima prigrlili su ih prestižni njemački proizvođači i malo tko drugi

V10 motori prisutni su u utrkama od kraja 1980-ih, a na cestama, ali samo od strane američkih proizvođača, od prvog dijela 1990-ih. Taj je motor dobar kompromis: ima performanse gotovo kao V12, a lakši je i kraći, što poboljšava izvedbu vozila. Dobra mu je strana i modularnost, u izvedbi sa 90° među blokovima jednaka je konstrukcijska osnova kao u motorima V8 i V12. Uravnoteženje je pak glavni problem, u pravilu nužno je ugraditi 2 skupe i suprotno rotirajuće osovine za balansiranje. Zabranom turbo motora V10 je na velika vrata stigao u Formulu 1 na početku sezone 1989. Renault je s Williamsom, istodobno kad i Honda s McLarenom, probio led - zanimljivo, ni jedna od tih firmi nikada neće ponuditi i cestovni V10 model. Kako se koncept pokazao optimalnim, Ilmor i Judd stigli su 1991., ostali su slijedili. Britanski Judd najprominentniji je proizvođač trkaćih V10, od 1991. bili su prisutni u F1, no mnogo veće uspjehe su benzinci i dizelaši ostvarili u utrkama izdržljivosti. 


Možda i najdominantniji trkaći bolid ikada, Ferrari iz sezone 2004., predzadnje sezone u kojoj je V10 bio obavezan u Formuli 1

S iznimkom 1994., sve titule u F1 nakon 1989. osvajali su ovakvi motori, no i dalje je bilo tvrdoglavih V8 i V12 pokušaja, sve do 1998., kada je V10 konfiguracija propisana pravilima. Tako je ostalo do kraja 2005., a to vrijeme pamtimo ponajprije po nevjerojatnoj dominaciji Ferrarija i Michaela Schumachera. Koristeći opciju u pravilima Toro Rosso još i 2006. nastupa s V10 motorom, a nakon toga ta konfiguracija nestaje iz Formule 1. U svijet utrka izdržljivosti ovakvi su motori stigli 1990., prvo ih uvodi Peugeot, vrlo brzo stižu Toyota i Judd. Peugeot modelom 905 osvaja 24 sata Le Mansa 1992. i ponavlja uspjeh 1993. U sljedećim godinama dominacija se prebacuje u niže klase, zahvaljujući Viperima i Juddu, a do ukupne pobjede ovakvim motorom stiže još Audi 2010. modelom R15 TDI. No, vratimo se na cestu: kako smo vidjeli u prošlom nastavku, 1990-e su uvele ovu konfiguraciju motora u svijet utrka, no na cestu su ih stavili samo američki proizvođači. Hispano-Suiza se pokušala vratiti 2000. konceptom HS21 s Renaultovim F1 motorom, no to je ostao samo prototip. Ipak, valja ga spomenuti, kao i Espace F1 (1995.), kao stepenice na putu prema komercijalizaciji koncepta i na Starom kontinentu. U Europi upotreba počinje unutar Volkswagenovog koncerna. Tri godine nakon premijere konceptnog modela Concept D s V10 TDI motorom, VW ga je 2002. ponudio u Phaetonu i Touaregu. Sa 313 KS (čak 351 u Touaregu R50) bio je to najsnažniji svjetski dizelaš. Odbacivanjem Pumpe Düse tehnologije motor je već 2009. umirovljen, a nakon 2006. više nije bio dostupan u Phaetonu. Zanimljivo, usprkos uspjehu V10 dizela na Le Mansu, Audi nije nikada ponudio cestovnu inačicu (skočili su odmah na V12), kao ni ma koji drugi proizvođač. Za one suludo hrabre, cijene rabljenih u Njemačkoj danas počinju već od 5.000 eura... 


Porsche Carrera GT je po mišljenju mnogih vodećih eksperata na cesti najupotrebljiviji hiperautomobil ikada proizveden

Koncern u svijet benzinskih V10 ulazi nedugo potom, 2003. senzacionalnim Lamborghini Gallardom. Velik uspjeh ovog modela (proizvedeno ih je više nego svih ranijih Lamborghinija zajedno) napokon pokazuje put i ostalim njemačkim proizvođačima. Porsche otpuhuje prašinu sa zaboravljenog motora razvijenog još 1992. za F1 momčad Footwork, te ga ugrađuje u svoj fascinantni hiperautomobil Carrera GT 2004. Godinu potom BMW predstavlja M5, zanimljivo, najpopularniju generaciju modela, s preko 20.000 prodanih primjeraka, i također tržišno vrlo uspješni M6. Audi ugrađuje modificirani Lamborghinijev V10 2006. u modele S6 i S8, 2008. u RS 6, a 2009. i u sportsku perjanicu R8. Zanimljivo, Lamborghini i Audi koriste različite inačice sjajnog motora čija se osnova, zanimljivo, radi u mađarskom Györu, a potom sklapa na 'uglednijim' lokacijama. I najnovija generacija R8 koristi V10, kao i Lamborghini Huracán. Uz uporni Dodge Viper (2013. i 2014. neuspješno rebrandiran pod značkom SRT), te nama u Europi manje zanimljive goleme kutije na kotačima američkog Forda, to su i jedini takvi auti na današnjem tržištu, BMW i VW su u međuvremenu odustali, kao i Lexus, koji je u superautomobilu LFA od 2010. do 2012. nudio zasad jedini japanski produkcijski V10.